Top 5 knjiga - kad glazbene ikone pišu...
Smrt Bunnya Munroa, Nick Cave (Šareni dućan, 99 kn)
Nick Cave, mračni bard rocka i jedna od najutjecajnijih ikona suvremene kulture, u svom drugom, dugoočekivanom romanu još jednom potvrđuje svu raskoš svojih raznorodnih talenata! Smrt Bunnya Munroa je mahnita priča o netom obudovjelom trgovcu kozmetičkim proizvodima, svojevrsnom "bludnom sinu" opsjednutom nebrojenim seksualnim i inim zastranjenjima; o njegovom alegorijskom "putovanju na kraj noći" u potrazi za vlastitom dušom i fantazmagoričnoj transformaciji iz razvratnog ševca preko promućurnog trgovca u "živog" mrtvaca...
Nakon ovako kvalitetnog, žestokog i modernog uratka, definitivno više nema dvojbe da Cave visoko postavlja letvicu svoje nove, posve ozbiljne književne karijere. Jer, ovo je dobar i zaokružen, ali prije svega, neobično dojmljiv i duboko potresan roman - pravo otkriće za površne poznavatelje Caveova stvaralačkog opusa, a ultimativna lektira za fanove. Riječju:književni događaj par (s)excellence!
Biciklistički dnevnik, David Byrne (Planetopija, 155 kn)
David Byrne, glazbenik, dizajner, fotograf, redatelj, pisac – svestrani umjetnik snažne karizme – još u razdoblju Talking Headsa 80-ih izabrao je bicikl kao svoje glavno prijevozno sredstvo u New Yorku, a nakon što je prije dva desetljeća otkrio sklopivi bicikl, nosi ga sa sobom i na turneje. Ubrzo nakon što je počeo pedalirati New Yorkom, otkrio je da mu bicikl pruža slobodu, daje energiju, da mu omogućava da jednostavnije obavlja poslove tijekom dana, pa čak mu omogućava brži i lakši obilazak klubova, otvorenja izložbi i sličnih događaja. Zanos koji bi osjetio kada bi zrak i ulični život prohujali pokraj njega ponavljao se u svakom gradu, a ubrzo je stvorio i ovisnost o tom osjećaju.
Byrnova najnovija knjiga, Biciklistički dnevnik pokriva razdoblje od najmanje deset godina Byrneovog života tijekom poslovnih putovanja različitim gradovima radi nastupa ili izložbi. David Byrne kaže da mu vožnja biciklom nekoliko sati na dan omogućava da ostane normalan, pomaže mu da proširi obzore i stekne nove spoznaje te da ga ta dva kotača opuštaju. A budući da je aktivnost repetitivna i zaokuplja svjesni um te mu odvlači pozornost, tijekom tog vremena nesvjesni um dobiva priliku rješavati probleme, baš kao što se zakučasti problemi katkad znaju riješiti dok čovjek. I tako, dok vozi bicikl svjetskim metropolama, promišlja o glazbi, urbanom planiranju, modi, arhitekturi, kulturalnoj dislociranosti, mentalitetu, globalizaciji, umjetnosti, biciklima u gradu i još mnogo čemu, a sve to začinjeno je njegovom osobitom mješavinom humora, skromnosti i humanosti.
Europa unakrsno, Blixa Bargeld (V.B.Z., 79 kn)
Blixa Bargeld, ikona njemačke avangardne glazbe, tijekom posljednje turneje grupe Einsturzende Neubauten na čijem je čelu već 30 godina, ukoričio je niz atipičnih dnevničkih zapisa o putovanju Europom.
U Europi unakrsno, posve neuobičajenom putničkom dnevniku, iskusni globetrotter , avangardni umjetnik i dugogodišnji gitarist The Bad Seedsa, pratećeg sastava Nicka Cavea, prikazuje često zamoran život glazbenika na turneji s katkad prisilnim, a katkad dobrovoljnim obitavanjem po barovima, restoranima i hotelima čiju gastro-enološku ponudu kritizira žarom gastronomada i marom food-critica (uključivši i zagrebački The Regent Esplanade).
Blixa piše i o obilaženju muzeja, galerija, klubova, kolodvora i aerodroma po čijim zakucima pronalazi detalje kakvi nam najčešće promiču, iznoseći intrigantna zapažanja i promišljanja o različitosti europske kulture na potezu od Lisabona do Moskve, od Osla do Napulja, ali i o vlastitim bolestima, sumnjama, strahovima i nadama.
Europa unakrsno (litanija) zanimljiv je i posve osoben, mjestimice psihotičan pa i stoga intrigantan pogled jednog Berlinčanina na kontinent koji se padom Berlinskog zida uvelike promijenio. Blixa i Einsturzende Neubauten, ti burevjesnici industrijske i avangardne glazbe nadolazećeg postindustrijskog i posthladnoratovskog doba, svojim su rušilačkim koncertima savladavali granice između Zapadne i Istočne Europe još puno ranije.
Omiljena igra, Leonard Cohen (Disput, 100 kn)
U Omiljenoj igri Leonard Cohen kazuje priču o Lawrenceu Breavmanu, židovskom mladiću iz montrealske obitelji, i njegovoj potrazi za vlastitim pjesničkim glasom. I dok se Breavmanovi doživljaji uvelike poklapaju s onima iz Cohenova života – očeva smrt, majčina neuroza, boravci u ljetnom kampu, i premda je Breavmanov prijatelj Krantz sličan Cohenovu prijatelju Mortu Rosengartenu, poslije poznatom kanadskom kiparu, i premda je u roman uključena Breavmanova poezija u stvari Cohenova poezija iz njegove druge knjige Kutija sa začinima Zemlje, sasvim je pogrešno pretpostaviti kako je riječ o autobiografskome romanu.
Breavman nije i ne može biti Cohen, ne samo zato što pripovjedač održava ironičnu distancu prema svome protagonistu, nego zato što "Lawrence Breavman nije ja. Ali smo učinili mnogo istih stvari." Fragmentarna struktura romana koju čini niz lirskih pasaža, autobiografičnost, divlja romantičnost, ljubav i seksualnost, dnevnički ulomci u kojima Breavman pripovijeda o sebi u trećem licu – sve je to prepoznatljiv kompendij Cohenovih motiva. Naslovna, metaforička "omiljena igra" – koje će se Breavman sjetiti tek na zadnjoj stranici romana – nije ljubav, nego nešto sasvim drugo – ostaviti trag, rekli bismo, u snijegu, ili u svijetu, a njezin pronalazak – sličan otkrivanju simbolike ružina pupoljka za tajanstvenu biografiju Građanina Kanea – trenutak je odluke za Lawrencea Breavmana, njegova izbora da se "oženi" Muzom i B-gom (kako ga Cohen piše), ali i umjetnički alibi Cohenova vlastita životnog puta.
Leonard Cohen nije imao ni punih trideset godina kada je 1963. objavio svoj prvi roman Omiljena igra s kojim je, tada već slavan u Kanadi kao pjesnik, postao isto tako slavan prozaist. I kad se na vrhuncu slave povukao u zen-budistički samostan, ostao je dosljedan sebi. Kao i onda, tako i danas, kad se opet "vratio u svijet" na svoju "Boogie Street", u zenovskoj pomirenosti sa sobom i svijetom slijedi samo "kurvinsku umjetnost Poezije".
Kronike:prvi dio, Bob Dylan (Algoritam, 99 kn)
Kada se 2004. godine pojavio prvi dio Kronika Boba Dylana, izazvao je nemalu senzaciju u glazbenim i književnim krugovima, a ubrzo nakon toga proglašen je memoarskom knjigom godine. No Kronike nisu klasična memoaristika, one ne slijede pravocrtno vremenski slijed razvoja Dylanove karijere. U pet podužih poglavlja Dylan je izdvojio neke ključne trenutke iz svojega života prikazujući pet lica osobe koju su prozvali Velikim Meštrom Bunta, Prvosvećenikom Prosvjeda, Vojvodom Neposluha, Nadbiskupom Anarhije.
Upoznat ćemo mladića kojeg će strastveno usredotočena sposobnost upijanja svih glazbenih utjecaja i imitiranja najvrsnijih uzora dovesti na sam prag kreativnosti, u njujoršku zimu, u plamteću jezgru glazbenih previranja, u doticaj s divovima folka. Upoznat ćemo uspaničenog Mesiju, Proroka i Izbavitelja na vrhuncu slave koji u sumanutom bijegu od reflektora nasrtljivih medija, znatiželje suludih fanova i planova političkih mešetara pokušava zaštititi svoju obitelj od kaosa i ludila koji ga prate na svakom koraku. Upoznat ćemo i već gotovo zaboravljenu Legendu, kantautora bez iluzija u potrazi za izgubljenom autentičnošću, stalno izmičućim novim glazbenim izričajem i odlutalom inspiracijom.
No kroz Dylanove zapise nazrijet ćemo i naličje umjetnika u procesu stvaranja, duboko razumijevanje glazbenog izraza, trendova, tradicije, sinergije stiha i akorda, ali više od svega zadivljuje što između svih nizanja naziva pjesama i imena ljudi s kojima se sreo, potpuno neprimjetno izranja Dylan-pisac, onaj čarobnjak koji je stihovima opčinio ne samo jednu generaciju.


Kao neregistrirani korisnik, dobit ćeš email poruku s linkom za potvrdu komentara. Registriraj se i izbjegni proceduru.