Top 5 knjiga - hispanoamerički pisci

Povodom prijevoda i objavljivanja još jednog Cortázarovog djela (prvo je bilo 'Školice' - knjiga koju možete čitati na beskonačno mnogo načina), donosimo vam nekoliko hispanoameričkih autora koji će vas zasigurno zainteresirati. Ima u njima nešto magično!

Priče o kronopijama i famama, Julio Cortázar (Šareni dućan, 79 kn)

Apsurd, horor, burleska, fantasy, satira, alegorija, SF, basna, paradoks, mit, komedija, anegdota, drama, ironija... naoko teško spojiv konglomerat pojmova, a navodimo ih jer se listom spominju uz Priče o kronopijima i famama i jer ih je upravo Julio Cortázar uspio tako umješno zamiješati u svojem kurioznom "loncu za taljenje" – zakuhavši pravu poslasticu!
Osim duhovitih uputstava za pjevanje, plakanje, penjanje stubama, navijanje sata i sličnih u životu neophodnih naputaka, autor nam u ovoj osebujnoj poetskoj tvorevini, sastavljenoj od stotinjak fantastičnih pričica i crtica, otkriva i svoj čudesan bestijarij, začudan svijet čudnih bića, nečovjekolikih stvorenja – kronopija, fama i esperanzi – što žive, kako pjesma kaže:"život drugačiji od ovog" i manje-više "u ritmu muzike za ples".

Rodom Argentinac, Cortázar je veći dio radnog vijeka proveo u Parizu, što je rezultiralo da je u spominjanom loncu uspio zakuhati i latinoamerički magijski realizam, koji je donio sa sobom, s europskim nadrealizmom i avangardom, kojima nije mogao odoljeti u novoj domovini.

Da zaključimo:Priče o kronopijima i famama je inovativna, rijetko lijepa i otkačena knjiga. Čudesan pisac, zadivljujuće djelo, must za cool i sve slobodoumnije čitatelje!

Divlji detektivi, Roberto Bolaño (Vuković&Runjić, 159 kn)

Najpoznatiji roman kultnoga čileanskog književnika Roberta Bolaña bujno i izazovno povezuje triler, filozofsku i metanarativnu prozu, pastiš i autobiografiju u spoju koji je autor okrstio kao infrarealizam:spregu nadrealizma i «dadaizma u meksičkom stilu». Samosvojni eruditski modernizam na tragu Borgesa, Cortázara i Pynchona, začinjen provokatorskim, upravo gerilskim otklonom od srednje struje hispanoameričke književnosti i vulgarizacije magijskog realizma, ustoličio je Bolaña kao najutjecajnijeg autora svog naraštaja.

Njegovi divlji detektivi, pjesnički radikali Arturo Belano i Ulises Lima, upuštaju se u ludu potragu za meksičkom pjesnikinjom Cesáreom Tinajero, koja ih na koncu odvodi preko granica Meksika, uzduž i poprijeko Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Zapadne Afrike, a mi ih pratimo očima ljudi koje na toj pikarskoj misiji sreću

Divlji detektivi osvojili su prestižne nagrade Herralde i Rómulo Gallegos, te promovirali Roberta Bolaña u jednog od najistaknutijih pisaca hispanskog svijeta - nagrada mu je dodijeljena 1999. jednoglasnom odlukom, što je najveće hispanoameričko književno priznanje, koje se daje za najbolji roman na kastiljskom jeziku napisan u prethodne dvije godine.

Sirotice iz Eldorada, Milton Hatoum (Vuković&Runjić, 79 kn)

Njegov djed uzgajao je kakao na imanju Boa Vida na obali Amazone, otac mu se obogatio prevozeći brodovima gumu. I dok su njegov pretci sanjali o veličini — kao i mnogi Brazilci toga uzbudljivog doba kad su se bogatstva naglo stjecala i jednako brzo gubila — Arminto Cordovil odbacio je novac i ugled zbog ljubavi prema tajanstvenoj Dinauri, štićenici sirotišta karmelićanki. Priča o nesuđenim ljubavnicima vodi nas na pristaništa i u barove Manausa, grada nekada poistovjećivanog s Eldoradom, u otmjene dućane Belema i imanja Vila Bele, ali i na plovidbu rukavcima i otocima moćne rijeke gdje se isprepleće s indijanskim legendama. Kratki roman Miltona Hatouma dotiče se mita o rajskoj izgubljenoj zemlji koja se i ovdje pojavljuje kao utopija, međutim, pravi Eldorado kod Hatouma zapravo je nedostižna ljubavna sreća za kojom Arminto traga cijeli svoj život.

Milton Hatoum je brazilski pisac libanonskog podrijetla, rođen 1952. u Manausu. Studirao je arhitekturu, ali je vrlo rano shvatio da se želi baviti književnošću. Predavao je književnost na Sveučilištu u Manausu i na Berkeleyu u Kaliforniji. Dosad je objavio nekoliko romana:Relato de um Certo Oriente (Priča o izvjesnom Istoku), 1989, Dois Irmaos (Dva brata), 2000, Cinzas do norte (Pepeo Sjevera), 2005, za koji je dobio Nagradu Portugal Telecom, a sva tri romana nagrađena su brazilskom nagradom Jabuti za najbolji roman.

Raj iza drugog ugla, Mario Vargas Llosa (Vuković&Runjić, 129 kn)

U ovome se romanu veliki peruanski pisac Mario Vargas Llosa poduhvatio priče o slikaru Paulu Gauguinu, pripovijedajući usporedo o životu njegove hrabre, lijepe i nadasve beskompromisne bake Flore Tristán, koja je bila među prvim ženama što su se davnih pedesetih godina 19. stoljeća borile za prava radnika i žena. Vargas Llosa je isprepleo poglavlja o njezinim političkim aktivnostima i patnjama s onima u kojima opisuje Gauguinov gotovo jednako buran i nepredvidljiv život. Temeljen na povijesnim činjenicama, koje pisac vješto nadograđuje fikcijom, roman se čita kao napeta intriga upravo zbog neukrotivih ličnosti Flore, zvane Madame-la-Colere, i samoga Gauguina, jednog od najosebujnijih likova među slikarima s kraja 19. stoljeća. Naslovom aludirajući na utopije o autentičnom životu koji je uvijek tu iza drugog ugla, Vargas Llosa supostavlja socijalni idealizam Flore Tristán s Gauginovim maštanjima o primitivnoj, egzotičnoj, nepatvorenoj umjetnosti, koja se može pronaći jedino na dalekim južnim morima, gdje europska civilizacija još nije sve pokorila i podredila zapadnokršćanskom moralu i kodu ponašanja.

Mario Vargas Llosa rođen je 1936. u Peruu. Jedan je od najznamenitijih pripadnika latinskoameričkog booma, a osobito je poznat po romanima Rat za kraj svijeta, Tetka Julija i piskaralo te Don Rigobertove bilježnice. Opsežni spisateljski rad Vargasa Llose prati i neumorno pojavljivanje u političkoj i književnoj javnosti. Godine 1986. primio je jedno od najuglednijih priznanja hispanofonog svijeta, španjolsku nagradu za književnost Príncipe de Asturias, a 2002. dodijeljena mu je nagrada Nabokov američkog centra PEN-a.

6 problema za don Isidra Parodija, Jorge Luis Borges i Adolfo Bioy Casares (Zagrebačka naklada, 80 kn)

Ovaj klasik argentinske kriminalističke književnosti zajedničko je djelo Jorgea Luisa Borgesa i njegovog mlađeg kolege Adolfa Bioya Casaresa, objavljeno pod pseudonimom H. Bustos Domecq. Puna istančanog humora i neočekivanih zapleta, njihova zbirka šest napetih priča parodira literarne detektive poput Sherlocka Holmesa, ali i predstavlja remek-djelo književnog žanra koji ih je iznjedrio.

U želji da pronađu rješenje zamršenih zločina, živopisni likovi dolaze u zatvorsku ćeliju 42, čiji nepogrešivi uznik raskrinkava zločince i slabosti svojih posjetitelja. Duhovito i inteligentno štivo daje satiričan presjek argentinskog društva 40-tih, ali je jednako primjenjivo i na današnji svijet.

Budi prvi koji će komentiratiSpremiPreporuči 0

Povezano